Završio projekt HigherDecision

Objavljeno: 31.05.2019

Nakon četiri godine provedbe, projekt HigherDecision službeno je završio 31. svibnja 2019. godine. U projektu je sudjelovalo 19 istraživača, objavljeno je 40ak znanstvenih radova, osnovana su 2 laboratorija, održana su 2 seminara, 2 radionice i 1 okrugli stol.

Projekt HigherDecision bavio se strateškim planiranjem i odlučivanjem u visokom obrazovanju kroz dvije osnovne komponente projekta:

  1. Razvoj metodološkog okvira donošenja strateških odluka u visokom obrazovanju i praćenje njihove provedbe.
  2. Primjena, prilagodba i provjera dane metodologije na primjeru implementacije odluke o uvođenju otvorenog učenja i učenja na daljinu.

Sve aktivnosti i rezultati projekta mogu se pregledati u kategorijama Aktivnosti i Rezultati. Rezultati su također predstavljeni kroz brošuru koja se može preuzeti s ove poveznice. Brošura je također dostupna u fizičkom obliku te je predstavljena na 42. skupu MIRPO.

Samo istraživanje strukturirano je prema Demingovom ciklusu (Plan-Do-Check-Act) i sastoji se od četiri faze te su predstavljene u nastavku članka. 

Prva faza projekta Prepoznavanje i istraživanje problema prvenstveno uključuje istraživanja koja se odnose na prepoznavanje problema koji se mogu rješavati korištenjem metoda strateškog odlučivanja, a koji obuhvaćaju širok spektar različitih tema, uključujući: difuziju inovacija u građevinskom sektoru te u području e-učenja u visokom obrazovanju, zadovoljstvo korisnika alatima za e-učenje i njihovom doprinosu motivaciji korisnika za učenje , analizu obrazaca ponašanja studenata tijekom formativnog online testa temeljem podataka pohranjenih u sustavu za e-učenje, potrebu za budućim kompetencijama ICT stručnjaka, primjenu analize društvenih mreža (SNA) za analizu sudjelovanja zemalja u programu Obzor 2020, analizu koncepta poslovnog modela i arhitekture poduzeća te analizu primjene samoevaluacije i vršnjačke evaluacija u visokom obrazovanju. Rezultati u prvom ciklusu veoma zorno ilustriraju interdisciplinarnost istraživačkog tima te širok spektar problema koji se potencijalno mogu rješavati metodama strateškog planiranja. Teorijski i primijenjeno radovi proizašli iz prve faze ciklusa strateškog planiranja predstavljaju temelj za daljnja istraživanja. Detaljnije istraživanje difuzije inovacija u prvom ciklusu prepoznavanja i istraživanja problema rezultiralo je i doktorskom disertacijom istraživačice ne projektu.

Druga je faza bila Razvoj metodologije istraživanja. Neki od ostalih rezultata u dijelu 2 ciklusa strateškog planiranja i odlučivanja u visokom obrazovanju prvenstveno uključuju istraživanja o teorijskim osnovama i praktičnim primjenama metoda analitičkih hijerarhijski proces (AHP), analitički mrežni proces (ANP) te analize društvenih mreža (SNA), ali i pregledom drugih metoda korištenih prilikom strateškog odlučivanja. Prijedlog integracije metode ANP s metodom SNA prvi put je prezentiran u radu „Effective Strategic Decision Making on Open and Distance Education Issues“  temeljem kojeg je jedan od suautora rada, uz uvažavanje drugih postignuća u području e-učenja, dobio nagradu EDEN Young Scholar Award u Švedskoj. Kako na kvalitetu odluke uvelike utječe struktura problema odlučivanja, u ovoj komponenti projekta istraženo je kako različite metode strukturiraju probleme odlučivanja i koje su najpogodnije za kontekst visokog obrazovanja.

Rezultati u trećoj fazi ciklusa strateškog planiranja Provedba i praćenje strateške odluke primarno se odnose na kompleksne modele čija je osnovna namjena provedba i praćenje strateških odluka. U kontekstu istraživanja, posebice se istaknuo model zrelosti koji predstavlja učinkovit alat za odlučivanje jer pruža smjernice organizacijama o tome kako se njihove sposobnosti mogu transformirati iz inicijalnih stadija do željenog finalnog stadija zrelosti. Konkretan rad na navedenoj temi vidljiv je u dva smjera – istraživanja doktorandica na projektu vezano uz razvoj strateškog okvira i modela zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera te razvoj modela za procjenu digitalne zrelosti institucija visokog obrazovanja. Doktorandica koja je razvijala model zrelosti za pružanje podrške diplomantima u ranom razvoju karijera dobila je priznanje za najbolji istraživački rad na konferenciji „HKO kvalifikacije – za tržište, društvo ili pojedinca?“, a sam model primijenjen je i na radionici održanoj u sklopu konferencije EAN 2017 te je u konačnici objavljen u doktorskoj disertaciji.

U četvrtoj komponenti ciklusa strateškog planiranja i odlučivanja u visokom obrazovanju Evaluacija strateške odluke fokus je na analizi učinaka strateških odluka, a rezultati takve analize važan su input za novi ciklus strateškog planiranja. Veliki problem u strateškom planiranju danas je što se ova procedura često uopće ne provodi ili se napravi površno, bez adresiranja stvarnih poteškoća u implementaciji prije donesenih strateških odluka. Nekoliko je relevantnih rezultata u ovoj komponenti. Prvi je vezan uz osnivanje Laboratorija za analitike učenja i akademsku analitiku te Laboratorija za strateško planiranje i odlučivanje na Fakultetu organizacije i informatike. Unutar oba laboratorija nastalo je nekoliko projektnih prijava na relevantne europske natječaje s ciljem razvoja područja analitika učenja. Također, članovi obaju laboratorija vodili su ili sudjelovali u provedbi jednog od najvažnijih obrazovnih projekata u Hrvatskoj: e-Škole. Unutar tog projekta napravljen je okvir za digitalno zrele škole, model za procjenu digitalne zrelosti škola, analiza digitalno zrelih škola u Hrvatskoj  te drugi rezultati. Članovi obaju laboratorija sudjelovali su u kreiranju metodologije za rangiranje hrvatskih bolnica po uspješnosti. U ovoj komponenti izrađeni su i radovi vezani uz pregled područja analitika učenja uz demonstracijski primjer, prednosti, nedostatke, pouzdanost i provedbu analitika učenja, izradu i upotrebu matematičkog modela za opis i računanje vezano uz istorazinsko vrednovanje, analizu korištenja sustava za elektroničko učenje u kontekstu uspješnosti studenata, te utjecaj GDPR-a na prikupljanje podataka o studentskim aktivnostima kako bi se analitika uopće mogla provoditi.